| Hodžić Husein Huso - čovjek svjetskog biznisa |
|
|
|
| Srijeda, 01 Juli 2009 | ||||
|
Husein Hodžić Huso
Dok sam radio u Sarajevu često sam se družio sa Tešnjakom Husom Hodžićem koji je tada započinjao sa biznisom u svjetskom koncernu Blacke and Dacker. Puno vremena smo proveli u razgovoru o svjetskom biznisu i biznisu kod nas u Bosni. Njegovo znanje kada je u pitanju tržišna senzibilnost i karakteristike u odnosu na prostor i vrijeme su zaista i meni puno koristile. Od njega se u toj oblasti može dosta naučiti i kada su u pitanju procjene i nastupi i sve drugo što je vezano za komunikaciju sa tržištemi. Kada je u pitanju politika i poslijeratna vlast bio je veoma kritičan. Jedne prilike kada smo na sajmu u Frankfurtu sjedili sa strancima među kojima je bilo i Slovenaca strasno je branio poziciju Bosne i svega što je bosansko pa i vlast. Uvijek se ponašao prije svega bosanski i patriotski. Hvalio je Tešanj na svakom koraku, ali kada se sastanu Tešnjaci nema većeg kritičara. Temperamentan u branjenju svojih stavova, ali će sagovornika i saslušati i postepeno i mijenjati mišljenje ako ocijeni ispravnim. Poslije svake pozamašne novčane nagrade za postignute rezultate u poslu častio je društvo večerom. Pomagao je Tešnjacima koji su ozbiljnije ulazili u biznis. Znao je i mene angažovati da dođe do rukovodstva TAS-a da bi bolje uputio naše ljude koji su biznisom bili vezani za ovu firmu. Pri tome nisam primjetio da je za to tražio nadoknadu ili se poslije hvalio svojim angažmanom. Kod pomaganja drugim, a takvih primjera znam dosta, nije bilo naglašavanja u društvu pa mnogi možda i ne znaju za ovu njegovu osobinu. Za one koji te ne poznaju, reci nam osnovne podatke o sebi. Rođen sam u Tešnju gdje sam završio Osnovnu školu, Mašinsku tehničku školu u Doboju, a Ekonomski fakultet u Osijeku. Radost djetinjstva sam doživljavao u tešanjskim mahalama, Griču, Limanu i u porodičnoj bašći na Ošljaku.Oženjen imam dvoje djece, a i žena mi je po svojoj majci porijeklom iz Tešnja. Zaposlen kao direktor Blacker Deckerove firme u BiH. Gdje si imao prvo zaposlenje i od kada si počeo raditi u Enkeru. Gdje si stekao prva znanja o biznisu? Prvo zaposlenje sam imao u Zenici u firmi Metalno. Nakon kraćeg vremena počeo sa radom u Enkeru -Tvornici svjećica. Imao sam sreću kao i moja generacija da se zaposlim u dobroj firmi koja je pružala mogućnost mladim ljudima da uče na pravi način o biznisu. Pored učenja u samoj tvornici od starijih kolega imali smo priliku da putujemo po svijetu i da spoznajemo osnove na kojima počiva tržišna privreda. Enker je bio i u jednom velikom privrednom sistemu kakav je bio Energoinvest koji je takođe favorizovao učenje, znanja i svjetske vrijednosti na kojima počiva tržišna ekonomija. U Enkeru sam radio 20 godina. U jednom periodu svog radnog angažmana radio si i u Enkerovoj firmi u Sloveniji sa zadaćom da firma preživi rat. U tome si i uspio. Kako je to bilo moguće kada se zna da je ovaj prostor skoro godinu dana bio hermetički zatvoren? Do blokade 24.06.1993 godine održavali smo kontakte sa kupcima sa prostora ex Jugoslavije posebno sa Hrvatskom i Slovenijom, ali i sa drugiom zemljama. Nakon blokade prestale su takve mogućnosti pa smo bili primorani da tražimo rješenja van matične fabrike. Našli smo rješenje u saradnji sa jednom mađarskom firmom koja je iskazala veliku korektnost tom prilikom tako da su se svjećice i u takvoj situaciji prodavale po svijetu pod imenom Bosna super i od proizvođača Enkera iako su rađene u Mađarskoj. Nakon deblokade odmah je nastavljeno sa proizvodnjom i isporukom iz Tešnja tako te je i prvi kamion sa 700 000 svječica krenuo za Split. Poslije rata kratko si ostao u Enkeru. Šta je bio razlog tvog odlaska? Puno toga bitnog se promijenilo. Politika je postala dominantna u biznisu, a to nikako ne ide zajedno. Uvidjevši da u državnim firmama to dalje ne ide kako treba, a i tadašnji menadžment je imao želju da odem ja sam otišao bez predhodne vizije gdje ću nastaviti svoj radni angažman. Ta odluka bila je u cjelosti emotivna.i bez alternative.Energoinvest mi je ponudio mjesto direktora Energokomerc u Ljubljani. Međutim, ja sam se zahvalio na ponudi i povjerenju sa dubokim uvjerenjem da nemam šta tražiti u kompanijama sa državnim vlasništvom. Kako je to krenulo sa biznisom u vlasništvu svjetskih firmi? Prvih devet mjeseci nisam imao profesionalni radni angažman. Angažirao sam se u radu novih firmi u privatnom biznisu u Tešnju kao što su AC Školjić, Bajas i Belif u kome sam tada imao i suvlasništvo, a onda se pojavio oglas stranih kompanija Blacker and Decker/De Welt. Aplicirao sam na ovaj oglas. Primnjen sam nakon 4,5 sata testiranja od strane firme Hillt Internacional iz Beča. Radeći taj posao postigao si izvanredne rezultate. Rezultati su sigurno tražili puno znanja i truda i prilagođavanja BiH tržištu koje je od rata ovamo još uvijek u razvoju. Kako si uspio sve to prevazići i kakve mjerljive rezultate si ostvario? U proteklih jedanaest godina napravio sam dobar posao i za koncern i za sebe. Firma je apsolutni lider u domenu profesionalnog i hobi alata i pribora u BiH. To je dobrim dijelom i rezultat znanja koje sam stekao u Enkeru. Bio je to intezivan rad sa neposrednim ličnim kontaktima i aranžmanom. U početku sa svakim kupcem. Firma je startovala sa godišnjom vrijednošću prodaje od 480 000 KM, a u prošloj godini ostvarila je 5 300 000 KM. Imao sam sreću da radim u velikom koncernu koji pruža dobru organizaciju i prostor za etabliranje i dokazivanje na tržištu. Rezultate zna i nesebično nagraditi. Tako sam u proteklih 11 godina svake godine dobivao i posebnu novčanu nagradu za ostvarene rezultate u poslovanju. Šta preporučuješ mladim menadžerima koji tek nastupaju na poslovima biznisa? Mukotrpan i uporan rad na duge staze i skoro svakodnevna prilagođavanja uz maksimalnu fleksibilnost zahtjevima tržišta. Sa stanovišta biznisa Tešanj ima dobre potencijale. Kakvo je tvoje mišljenje kada je u pitanju brži i efikasniji način korištenja tih potencijala u cilju dinamičnijeg razvoja lokalne zajednice? Ja nisam optimista kada je upitanju samostalan razvoj biznisa na nivou lokalne zajednice. Teško je praviti strategiju bez regulacije na državnom nivou. Znači predhodno mora postojati vizija i strategija na nivou države. Koju investicionu aktivnost smatraš najvažnijom za Tešanj? Pored lokalnih problema sa svim vrstama infrastrukture smatram da je najvažniji strateški potez otvranje Tešnja prema jugu izgradnjom puteva prema Maglaju i Novom Šeheru. Tako bi se otvorila i druga polovina opštine i ne bi se sav razvoj ostvarivao samo uz putnu komunikaciju Doboj –Teslić. Tada bi Tešanj dobio poziciju centra, a ne slijepog crijeva kakvu sada ima. Upoznao si dobro biznis kod nas ali i onaj kod kompanija iz razvijenih zemalja Zapada. Šta je po tebi glavni razlog naše inferiornosti? Mislim da je osnovni problem u našem mentalitetu ćepenka /simbola malog prostora i sitnih interesa prim HG/. Amerikanci kažu «Thinging big» -misli veliko. Naš biznismen u vecini misli sitno, kratko i samo na sebe. U našem mentalitetu nije ni malo prisutna Kenedijeva izjava o tome da ne misliš šta si uradio za sebe nego šta si uradio za državu. Postoje primarni, sekundarni i tercijalni sektor i posvećenost mora ići odozgo prema dolje. Kod nas je pristup obrnut. Mi smo posvećeni tercijalnom sektoru, a tu nema razvoja. Bez razvoja nema profita i bez profita nema razvoja. Kod nas je potrošnja sama sebi cilj, a za nju ne postoji realna osnova. Već duže vrijeme nisi stanovnik Tešnja, ali si veoma često u Tešnju. Kakav je tvoj odnos prema mjestu rođenja? Na neki način sam van Tešnja skoro 40 godina, ali sam uvijek bio u njemu i sa njim. Ja sam Tešnjak i ništa drugo. Sve ostalo je bila nužda ili egzistencionalna potreba. U Tešnju imam porodičnu kuću i smatram se stanovnikom Tešnja u kome često boravim. Volim svoje rodno mjesto i uvijek ga promovišem kada mi se pruži prilika, a kada sam u Tešnju onda kritikujem ono što smatram da nije dobro.
Juni 2009. godine Husein Galijašević
Nove vijesti
Stare vijesti
Pisanje komentara je dostupno samo registriranim korisnicima.  Dodati u favorite (4) |  Link | Posjeta: 1188 | Ispis | E-mail
Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.2 |
||||
| « Prethodna | Sljedeća » |
|---|